U lijepo nedjeljno jutro, 3. lipnja 2012. godine, nas tridesetak članova Udruge uputili smo se na jednodnevni izlet u Cavtat.
Po dolasku u Cavtat zaputili smo se na rivu gdje smo uživali u gostoprimstvu gospođe Melite, članice Udruge i vlasnice kafića. Uz ljubazno poslužene kolače i piće, predah na lijepoj cavtatskoj rivi bilo nam je pravo osvježenje. Naša Nada se pobrinula da unaprijed angažira vodiče kroz Bukovčevu galeriju i mauzolej obitelji Račić iako je za njih bio neradan dan.

(more…)

Međunarodni praznik rada obilježen je ove godine u svijetu i kod nas prosvjedima. Za rad, plaću i bolji život.

U Dubrovniku nije bilo tako. Ovaj grad je uvijek bio svoj i drugačiji. Tome je ovom prigodom doprinijela i naša Udruga, čija je voditeljica osmislila originalnu povorku od Pila, preko Straduna, do Gradske luke, pa brodom do Supetra. Tko je želio, mogao se ukrasiti pionirskom kapom i maramom, i tako se “vratiti” u najljepše dane svoje mladosti. Nisu zaboravljene ni prigodne pjesme iz tog doba, pa se orilo Stradunom uz harmoniku i dvije gitare.
Supetar, kao i uvijek, pitom, tih, gostoljubiv. Razmililo se po njemu četrdestak članova Udruge, pa neki kopaju rupe za sadnice maslina, smokava i šipaka, a neki sa crnim vrećama obilaze morske hridi, skupljajući naplavljene boce i smeće.
Poslije rada nezaobilazni grah i pića kojeg i koliko želiš.
Pjevači i svirači su održavali štimung, plesači kondiciju, hrabri su se okupali (more 17°C), a oni drugi samo močili noge. Bilo ih je i u lovu nožićem na lupare, ometcem i pastelom na bukve, šparme i crneje.
Brzo je došlo pet ura kad je trebalo ić´ doma. Eto. Suosjećamo sa svima koji su na ovaj dan prosvjedovali na ulicama, ali ova Udruga u ovom gradu je svoja i drugačija.
Do slijedećeg viđenja,
DAVORKA

Prvi travnja, Pile, Libertas, Udruga, stara poznata slika, svi spremni za polazak.

Ovaj put u Primorje, tamo su mirisi Uskrsa, pengana jaja, mlada i mladoženja, puna mjesna crkva, suveniri, masa ljudi, lokalnih i ostalih, Kanađana, Amerikanaca, Talijana i nas bome iz Udruge sa Nadom,/a kako bi bez nje.

I konavoska mladež je došla otplesati Linđa, bome na svoj način, sve mlade djevojke i mladići, jedni ljepši od drugih… Ponos Grada i okolice…

Vrijeme prijeti kišom, vjetrom, ali nitko ne obada, hrlimo dalje, vidjeti sve i namirisati se tek procvalih trešanja, cvijeća, domaćeg kruha, pršuta, sira, kuka i šparoga, kupusa, mlade pečene janjetine, vina, rakije, sve domaće, sve naše, hrvatsko.

Kuće, kamene, čiste, sjaje se od ljubavi i ljepote prirode, zraka, ptica,voća i povrća i nadasve, vrijednih ruku. Jest, pogodili ste to je Kliševo, to je Gromača i sve tako uokolo, tko radi, taj i ima.

Nakon svadbe u živopisnim nošnjama starih, mladih i preslatke djece, evo Linđa na primorski i konavoski način. Aparati škljocaju, ljudi se tiskaju, veselju nema kraja, počela i neka hladna kiša, nitko ne haje, veselje je tu i treba sve vidjeti, upiti i ne zaboraviti, svi počeli plesati i pjevati.

Bome, kad smo se dobro počastili (veliko hvala svima ‘ko je bio tako vrijedan i sve spravio) još jedno iznenađenje u kući gospara B. Margaretića, čeka tek skuhana prava kavica s rakijom, vrućim pršuratama i drugim kolačima, “pala” pjesma.Tešo, ko Tešo, ne zna za stajanje,”poje k’o slavuj”, a gazda od kuće, nakon njega počeo sa lijericom, tim iskonskim glazbalom, nikome se ne ide doma, kad se osjećaš  k’o “doma”..

Beba

U nedjelju 1. travnja u Kliševu se održala manifestacija „Uskrs u Primorju“ sa uprizorenjem Primorske svadbe, prezentacijom specijaliteta, običaja i nošnji seoskih domaćinstava.

E, pa kako bi to moglo proći bez Udruge kojoj je smisao njegovanje tradicije i kulturne baštine.

I bilo je zaista lijepo vidjeti bogato osmišljeni program u kojemu su sudjelovala i kulturno-umjetnička društva iz susjednih općina i gradova, limena glazba i trombunjeri, svatovi u tradicionalnim nošnjama od kojih su neke stare i preko 100 godina, primorski Linđo koji plešu i stari i mladi. Održala se i svečana Sveta Misa uz blagoslov palmi i maslina s procesijom. Na štandovima su seoska domaćinstva ponudila domaće delicije slane i slatke. Ića i pića koliko voliš. Sve bi bilo kudikamo ljepše da nam je vrijeme bilo naklonjeno. A bilo je promjenljivo, a pod tim mislim da su se sva četiri godišnja doba izmijenila u tom jednom danu. Zima je bila najgora ali je trajala samo nekoliko sati.

Cijela manifestacija je unatoč vremenu izvrsno uspjela i zato samo riječi podrške i zahvale, pokroviteljima, organizatorima, a posebno veselim i ljubaznim domaćinima.

Ali, to nije sve… Udruga sa gospođom Nadom na čelu ne sjedi s mirom. Povela nas je pješke, šetnjom (!!!) do Gromače. Srećom je studen malo popustila. Bili smo gosti gospara Boža Margaretića na njegovom turističkom domaćinstvu. Počastili smo se, zapjevali i prošetali Gromačom.

Pluća punih čistog zraka i srca punih ljubavi za zavičaj vratili smo se u Grad. Do sljedećeg izleta puno pozdrava.

DAVORKA

Tridesetak zaljubljenika prirode i kulturne baštine i opet kreće na izlet. Datum: 28. ožujka; odredište: Ston; ciljevi: Šetnja obnovljenim zidinama od Malog do Velikog Stona, posjeta radionici za izradu uskrsnih golubica, ručak, šetnja kroz Broce i Kobaše.

I tako je i bilo. Uspon zidinama iz pravca Maloga Stona. Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Republike izvan Grada; cjelokupna im je duljina dosezala oko 5.500 m, a obuhvaćale su zidine Stona i Maloga Stona, Veliki zid s trima tvrđavama i Veliki kaštio (Tvrđava sv. Jerolima), izdvojenu utvrdu podignutu radi zaštite stonskih solana. Zidine i tvrđave flankirane su s deset okruglih i tridesetjednom četvrtastom kulom te sa šest polukružnih bastiona. Obrambenu su ulogu sačuvale do početka 19. stoljeća. Stonske su utvrde stradavale u potresima, kako onomu 1667. godine, tako i 1995. godine, u Drugomu svjetskom ratu, kad ih najprije Talijani, a potom Nijemci, „prilagođavaju“ vojnim potrebama. Obnovljene su nedavno, velikim financijskim i stručnim naporima Društva prijatelja dubrovačke starine, na čemu bi svi stonjani, ali i ostali stanovnici županije trebali biti vrlo zahvalni. Bio je to naporan uspon, ali i spuštanje, jer je jednim dijelom na zidinama vrlo uzak prolaz, a velika visina.

(more…)